Kirurška ekscizija benignih promjena na koži
Što je i kako se izvodi kirurška ekscizija?
Kirurška ekscizija je mali kirurški zahvat pri kojemu se kirurškim putem uklanja promijenjena lezija na koži koja uzrokuje funkcionalne ili estetske smetnje, a uz obaveznu lokalnu anesteziju u područje izvođenja ekscizije. Ekscizijom se može ukloniti i bolesno ili ozlijeđeno tkivo na koži u svrhu liječenja.
Kirurg skalpelom uklanja problematičnu promjenu, tj. benignu leziju na koži tijela. Koža iznad lezije se zareže, potom uklanja iz kože, a odstranjena promjena šalje se na patohistološku analizu. Sam postupak je potpuno bezbolan zbog primjene lokalne anestezije. Nakon ekscizije, rana se kirurški zbrine šivanjem te se sterilno previje. Rana se ne smije močiti, a po završetku zahvata se dogovara sljedeće previjanje. Nakon 8 do 12 dana planira se vađenje šavova. Budući da je potrebno napraviti rez na koži, nakon zahvata ostaje ožiljak, no kirurg će se pobrinuti da isti bude minimalan.
Koje benigne lezije se mogu uklanjati kirurškom ekscizijom?
Neke od benignih kožnih promjena koje se mogu ukloniti kirurškom ekscizijom su ateromi, lipomi, fibromi, angiomi, bradavice, ciste itd. Sve te promjene su različitih veličina i karakteristika u pojavljivanju i ponašanju tijekom života.
Aterom (lojna žlijezda) je dobroćudna, čvrsta kožna promjena (čvor) koja nastaje začepljenjem folikula dlake zbog nakupljanja keratina ili roževine u koži. Ako dođe do upale ateroma, isti zahtijeva liječenje antibioticima i kirurškim zahvatom, a ako nije upaljen, može se jednostavno kirurški ukloniti bez upotrebe antibiotika. Vrlo slična tvorba ateromu je i epidermalna cista, koja je općenito češća od ateroma, ali se ateromi najčešće pojavljuju na vlasištu. Na vlasištu se uobičajeno pronađe više ateroma, a njihova ekscizija ne uzrokuje gubitak kose, dok ožiljak nakon ekscizije bude prekriven kosom. Iako su najčešći na vlasištu, ateromi se mogu pojaviti bilo gdje dalje koži tijela (glavi, vratu, leđima itd.) Važno je da uklanjanje ateroma, a posebice onih na licu, radi plastični kirurg kako bi nakon uklanjanja ostao minimalan ožiljak.
Ciste su dobroćudne, čvrste promjene, tzv. zatvoreni džepovi tkiva veličine manjeg ili većeg zrna graška ispod kože. Mogu biti ispunjeni tekućim, sirastim, gelastim ili nekim drugim sadržajem, a nastaju kao posljedica začepljenih žlijezda ili infekcija pod kožom. Također se mogu stvoriti oko stranog tijela (npr. naušnice). Većinom su bezbolne, no zbog različitih veličina i položaja na tijelu mogu uzrokovati nelagodu, pa je ponekad potrebna kirurška intervencija za njihovo uklanjanje.
Lipom je dobroćudni, a ujedno i najčešći tumor mekih tkiva koji nastaje iz masnih stanica. Izgleda kao potkožna kuglica prekrivena kožom normalnog izgleda koja ne uzrokuje nikakve tegobe, a može biti smješten na bilo kojem dijelu tijela. Točnije, mogu se pronaći na mjestima gdje postoji masno tkivo, a najčešće na podlakticama, gornjem dijelu trupa, ispod pazuha i stražnjem dijelu vrata. Glavna karakteristika lipoma jest da sporo raste, dok ne dosegne određenu veličinu poslije koje se jako rijetko dalje uvećava. Najčešće se uklanja iz kozmetskih razloga, osobito kada se radi o višestrukim lipomima.
Fibrom je dobroćudna izraslina (tumor) na koži građena od vezivnog i vlaknastog tkiva. Izdignut je iznad razine kože, a može biti velik od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Većinom je u boji koži ili smeđi te izgledom podsjeća na peteljkastu tvorbu ili čak madež. Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (lice, vrat, prepone, pazuh itd.), kod oba spola i svih dobi, no najčešće se pojavljuje kod starijih ljudi. Fibromi uglavnom ne zahtijevaju liječenje, a ako se uklanjaju, to je najčešće iz estetskih razloga.
Angiom (hemangiom) je dobroćudni tumor kože građen od krvnih ili limfnih žila te je često ispunjen krvlju pa ga se naziva i „crveni madež“. Angiomi se većinom otkriju slučajno tijekom dermatološkog pregleda kože, a iako su potpuno bezopasni i bezbolni, ljudima obično predstavljaju estetski problem, što je i najčešći razlog njihova uklanjanja. Obične su veliki nekoliko milimetara i diskretno izdignuti iznad razine kože, a mogu se pojaviti na licu, vlasištu, trupu, rukama i nogama.
Bradavice su dobroćudne promjene koje najčešće nastaju kao reakcija kože na infekciju virusom kod svih dobnih skupina, a postoji ih preko 170 različitih tipova, dok sam izgled bradavice ovisi o tipu virusa, kao i o mjestu na kojem se bradavica pojavljuje. Mogu biti pojedinačne ili u skupinama, pravilnog ili nepravilnog oblika, veličine od jednog milimetra do 1 centimetra, u nijansama od svijetlo sive do tamno smeđe boje. Pojaviti se mogu bilo gdje na koži, no najčešće se pojavljuju na rukama, laktovima, šakama, koljenima i stopalima. Uklanjati se mogu na različite načine (krioterapija, elektrokauterizacija itd.), no one veće najčešće se uklanjaju kirurški - ekscizijom, posebice ako uzrokuju smetnje, iritaciju ili neugodnosti.
Keratoze su dobroćudne, bezopasne kožne izrasline okruglog ili ovalnog oblika, koje izgledom podsjećaju na velike bradavice, a mogu biti boje kože, smeđe ili crne boje. Najčešće se javljaju kod osoba srednje životne dobi i starijih osoba. Ne izazivaju nikakve simptome i ne bole, samo ponekad mogu malo svrbjeti. Pojaviti se mogu bilo gdje na tijelu, kao pojedinačne ili višestruke izrasline, no najčešće se nalaze na licu, vratu i glavi, trbuhu, leđima te prsima u većem broju. Same po sebi ne zahtijevaju liječenje, no mogu se uklanjati na razne načine iz estetskih razloga, ako svrbe ili uzrokuju iritaciju i nelagodu. Kirurška ekscizija uglavnom se radi kada je potreban PHD nalaz promjene.
