Kolposkopija
Kolposkopski pregled je metoda probira komplementarna kliničkom i citološkom pregledu koja se provodi u ginekološkoj ambulanti, a sam postupak traje između 10 i 20 minuta. Kolposkopijom se pod velikim povećanjem (6 - 40 puta) pregledava rodnica, stidnica i vrat maternice pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa – kolposkopa, kako bi se uočile eventualne suspektne promjene. Točnije, kolposkopija omogućuje točnu procjenu raširenosti i određivanje granice prema zdravom tkivu te ciljano uzimanje briseva ili isječka tkiva. Ginekolog pritom koristi posebne otopine za premazivanje koje naglašavaju sva područja abnormalnosti vrata maternice i epitela rodnice.
Kolposkopija se najčešće radi ako su u prethodno napravljenom PAPA testu pronađene određene abnormalnosti pa zapravo služi kao dijagnostička dopuna citološkom nalazu (PAPA testu) u svrhu potvrđivanja rezultata PAPA testa. Ako ginekolog i tijekom kolposkopskog pregleda pronađe sumnjiva područja i abnormalnost sluznice, tada se uobičajeno još radi i ciljana biopsija iz suspektnog područja - uzimanje uzorka tkiva koje se potom šalje na daljnju patohistološku analizu.
Kolposkopija se koristi za dijagnosticiranje:
- prekanceroznih promjena sluznice vrata maternice (LSIL i HSIL; eng. low & high squamous intraepithelial lesions; ranije nazivani CIN 1, 2 i 3 od hrv. cervikalna intraepitelijalna lezija)
- prekanceroznih promjena rodnice
- prekanceroznih promjena vanjskog spolovila
- karcinoma vrata maternice, rodnice i vulve
- genitalnih bradavica
- cervicitisa (upale vrata maternice).
Točnost kolposkopije u kombinaciji s citologijom (PAPA testom) doseže 99%, a daljnje liječenje ovisi o samom nalazu kolposkopije, odnosno biopsije.