Prvi ginekološki pregled
Prvi ginekološki pregled može, ali ne bi smio biti traumatično iskustvo za (mladu) ženu, što za posljedicu može dovesti do po život opasnog neredovitog odlaženja na ginekološke preglede kasnije.
Često nam žene govore kako im je ginekološki pregled nešto najgore i najneugodnije te ga uglavnom uspoređuju sa stomatološkim pregledom; dijelimo prvo najneugodnije mjesto, s tim da je nekima gori jedan, nekima drugi, ali vrlo rijetko čujemo da je nekome zausta ugodno ići na ginekološki pregled.
No, ne bi trebalo biti tako! Ginekolozi posebnu pažnju moraju posvetiti upravo tom prvom pregledu i postići postepeno, kao kad se dijete tek navikava na nešto, da se mlada žena, koja je prvi put došla na ginekološki pregled, osjeća što je moguće ugodnije. Taj prvi kontakt ne smije (po)ostati trauma za cijeli život, a nažalost se često dogodi upravo to.
Strah je u određenoj mjeri opravdan i normalan jer ipak je to nešto novo i nepoznato, a poglavito zbog toga što se radi o pregledu intimnog dijela našeg tijela kojeg nikome nije ugodno dijeliti. Zbog svega navedenog, potrebno je vrlo pažljivo pristupiti temi prvog ginekološkog pregleda.
Što uključuje prvi ginekološki pregled?
Prvi ginekološki pregled sastoji se od nekoliko koraka. Započinje razgovorom s ginekologom, koji mora biti prvi i neizostavni dio svakog prvog pregleda ginekologa, ne samo zbog medicinskih razloga, nego i zbog činjenice da se razgovorom žena opušta te lakše prilagođava toj novoj i neugodnoj situaciji. Ginekolog je osoba kojoj možete ispričati sve svoje najintimnije stvari i probleme, bez srama, straha i nelagode, znajući da će to ostati između vas. Možda je upravo to prilika da porazgovarate o nečemu o čemu ni s kim drugim do sada niste mogli razgovarati, a ujedno ćete dobiti stručni pregled i savjet u diskretnom okruženju s puno povjerenja.
Nakon ugodnog razgovora, slijedi vaginalni pregled kod onih žena koje su već imale spolni odnos (na ginekološkom stolu sa raširenim i podignutim nogama), a koji se sastoji od dva dijela.
Prvo se obavlja pregled vanjskih spolnih organa (male i velike usnice, klitoris, vanjski otvor vagine) i pregled pomoću instrumenta koji se zove spekulum. Spekulum je obično napravljen od metala ili plastike, ima oblik pačjeg kljuna i služi kako bi se njime razmaknuli zidovi rodnice te vidjela unutrašnjost rodnice i vrat maternice. Pri tome se uzima Papa obrisak, popularno zvani Papa test, koji je dobio ime prema Georgu Papanicolau koji ga je uveo u kliničku praksu. Papa test izvodi se tako da se drvenom špatulom i četkicom ciljano uzimaju brisevi vagine, vrata maternice i kanala vrata maternice, a potom citolog radi analizu citološkog razmaza pod mikroskopom. Rezultati Papa testa mogu pokazati prisutnost upala i raznih abnormalnosti, a što je najvažnije, postojanje prekanceroza i zloćudnih stanja vrata maternice. Riječ je realtivno jednostavnoj metodi, čija je točnost oko 70-80%, a u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija), doseže i do 90-95%. Pregled spekulumom traje svega 1-2 minute i uglavnom nije bolan, ali može biti pomalo neugodan, posebice ako je rodnica osjetljivija zbog prisutnosti infekcije ili nekog drugog razloga. Uzimanje Papa testa preporučuje se između 10. i 20. dana menstrualnog ciklusa (menstrualni ciklus računamo od prvog dana menstracije).
Drugi dio vaginalnog pregleda je tzv. bimanualni pregled (pregled sa dvije ruke), koji se izvodi tako da ginekolog pažljivo uđe sa kažiprstom i srednjim prstom jedne ruke u rodnicu, a drugom rukom pritišće na donji dio trbuha izvana. Bimanualnim pregledom se određuje položaj, veličina, pomičnost i eventualna bolnost organa male zdjelice (vagine, maternice, jajnika). Bimanualni pregled ne bi trebao biti bolan, a ukoliko je bolan, žena svakako treba reći i pokazati ginekologu gdje je ta bolnost prisutna. Ovdje treba napomenuti kako je vrlo bitno da se žena prilikom ginekološkog pregleda pokuša što više opustiti, jer ako su mišići genitalne regije napeti, i bolnost pri pregledu će biti to veća. Ako žena pri dolasku na prvi pregled ginekologa još nije imala spolni odnos, onda se ne radi vaginalni, nego rektalni pregled. To znači da umjesto kroz rodnicu, ginekolog prstima ulazi u debelo crijevo kako bi se pregledali genitalni organi. U ovom slučaju također ne treba raditi Papa test, jer osim što bi se mogao oštetiti djevičnjak (himen), Papa test nije niti nužan budući da su promjene na vratu maternice najčešće izazvane humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem.
Danas neizostavni dio prvog ginekološkog pregleda je i ultrazvučni pregled (UZV). Radimo ga s vaginalnom sondom koja se uvodi kroz rodnicu, pri čemu je bolje da je mokraćni mjehur ispražnjen. Ako žena nije imala spolni odnos, onda se sonda uvodi kroz otvor debelog crijeva, dakle rektalno ili preko trbuha tzv. abdominalnom sondom, pri čemu ženu savjetujemo da napuni mokraćni mjehur kako bi vizualizacija bila što bolja. Ultrazvučni pregled bi bilo najbolje raditi u prvoj polovici menstrualnog ciklusa, nakon menstruacije, iako postoje poremećaji kod kojih je bolje raditi ga u sredini ciklusa (o čemu će vas vaš ginekolog informirati). Ipak, za prvi puta je preporuka, s obzirom da se u sklopu ginekološkog pregleda Papa test i ginekološki ultrazvuk najčešće rade zajedno, doći na pregled između 10. i 12. dana menstrualnog ciklusa kako bi se dobili što točniji nalazi i jednog i drugog.
U sklopu ginekološkog pregleda može se određivati i stupanj čistoće iscjetka iz rodnice, čime se mogu otkriti pojedini uzročnici upala i spolno prenosivih bolesti.
