Prvi ginekološki pregled

Prvi ginekološki pregled može, a ne bi smio biti, vrlo traumatično iskustvo za (mladu) ženu, koje za posljedicu može imati po život opasno neredovito odlaženje na ginekološki pregled.

Često nam žene govore kako im je ginekološki pregled nešto najgore i najneugodnije i uglavnom ga uspoređuju sa stomatološkim pregledom; dijelimo prvo najneugodnije mjesto, s tim da je nekima gori jedan, nekima drugi, ali vrlo rijetko čujemo da je nekome ugodno ići na ginekološki pregled.

Ne bi trebalo biti tako! Mi ginekolozi moramo posebnu pažnju posvetiti upravo tom prvom pregledu i postići postepeno, kao kad se dijete navikava na nešto, da se žena koja je prvi put došla, osjeća što je moguće ugodnije. Taj prvi kontakt ne smije ostati trauma za cijeli život, a nažalost često se dogodi upravo to.

Strah je u određenoj mjeri opravdan i normalan jer ipak je to nešto novo i nepoznato, a poglavito zbog toga što se tiče jednog specifičnog-intimnog dijela našeg tijela kojeg nikome nije ugodno dijeliti. Zbog svega navedenog moramo posebno pažljivo pristupiti temi prvog ginekološkog pregleda.

Prvi ginekološki pregled uključuje nekoliko stavki:

počinje sa razgovorom koji mora biti prvi i neizostavni dio prvog pregleda ne samo zbog medicinskih razloga nego i zbog činjenice da se razgovorom žena opušta i prilagođava toj novoj i neugodnoj situaciji.

Ginekolog je osoba kojoj možete ispričati sve svoje najintimnije stvari i probleme i znati da će to ostati između vas.

Možda je to upravo prilika da razgovarate o nečemu o čemu s nikim drugim ne možete razgovarati, a ujedno ćete dobiti stručni pregled i savjet.

Nakon ugodnog razgovora slijedi kod onih koje su imale spolni odnos vaginalni pregled (na ginekološkom stolu sa raširenim i podignutim nogama), koji ima dva dijela:

prvo se obavlja pregled vanjskih spolnih organa (male i velike usne, klitoris, vanjski otvor vagine) i pregled pomoću instrumenta koji se zove spekulum. Spekulum je obično napravljen od metala ili plastike, ima oblik pačjeg kljuna i služi da se sa njim razmaknu zidovi rodnice kako bi se vidjela unutrašnjost rodnice i vrat maternice. Pri tome se uzima tzv. Papa obrisak ili popularni Papa test, koji je dobio ime prema Georgu Papanicolau koji ga je uveo u kliničku praksu. Radi se tako da se drvenom špatulom i četkicom uzimaju ciljano brisevi vagine, vrata maternice i kanala vrata maternice, te citolog radi analizu citološkog razmaza pod mikroskopom, a rezultat nam govori o upalama, abnormalnostima, a što je najvažnije o prekancerozama i zloćudnim stanjima vrata maternice. Relativno je jednostavna metoda, koja ima točnost oko 70-80%, a u kombinaciji s drugim metodama (kolposkopija i histologija) i do 90-95%. Pregled sa spekulumom traje 1-2min. i uglavnom nije bolan, ali može biti neugodan posebno ako je rodnica osjetljiva zbog infekcije ili nekog drugog razloga. Preporuča se uzimanje Papa testa između 10-20.og dana menstrualnog ciklusa (menstrualni ciklus računamo od prvog dana menstracije).

Drugi dio vaginalnog pregleda je tvz. bimanualni pregled (pregled sa dvije ruke) koji se izvodi tako tako da ginekolog pažljivo uđe sa kažiprstom i srednjim prstom jedne ruke u rodnicu, a drugom rukom pritišće na donji dio trbuha izvana. Bimanualnim pregledom se određuje položaj, veličina, pomičnost i eventualna bolnost organa male zdjelice (vagine, maternice, jajnika). Bimanualni pregled ne bi trebao biti bolan, a ukoliko je bolan mora se reći i pokazati ginekologu gdje je ta bolnost prisutna. Napomenimo ovdje da je vrlo bitno da se žena prilikom ginekološkog pregleda pokuša što više opustiti jer ukoliko su mišići genitalne regije napeti bolnost pri pregledu će biti to veća. Ukoliko žena nije imala spolni odnos onda se ne radi vaginalni nego rektalni pregled (dakle umjesto kroz rodnicu ginekolog ulazi prstima u debelo crijevo) kako bi se pregledali genitalni organi. Također ne treba raditi Papa test jer osim što bi se mogao oštetiti djevičnjak (himen) Papa test nije nužan budući da su promjene na vratu maternice najčešće izazvane humanim papiloma virusom (HPV) koji se prenosi spolnim putem.

Danas neizostavni dio prvog ginekološkog pregleda je i ultrazvučni pregled (UZV).

Radimo ga tzv. vaginalnom sondom (za koju je bolje da je mokraćni mjehur ispražnjen) koja se uvodi kroz rodnicu, a ukoliko žena nije imala spolni odnos onda kroz otvor debelog crijeva, dakle rektalno, ili preko trbuha tzv. abdominalnom sondom pri čemu ženu savjetujemo da napuni mokraćni mjehur kako bi vizualizacija bila što bolja.

Ultrazvučni pregled bi bilo najbolje raditi u prvoj polovici menstrualnog ciklusa, nakon menstruacije, iako postoje poremećaji kod kojih je bolje raditi ga u sredini ciklusa (o čemu će vas vaš ginekolog informirati), ali za prvi put je možda preporuka s obzirom da se radi najčešće u sklopu pregleda i Papa test i ultrazvuk zajedno, da se dođe na pregled oko 10-12.og dana menstrualnog ciklusa kako bi se dobili što točniji nalazi i jednog i drugog.

U sklopu ginekološkog pregleda može se određivati i stupanj čistoće iscjetka iz rodnice, te se tako mogu otkriti pojedini uzročnici upala i spolno prenosivih bolesti.