Izbornik
Centri izvrsnosti -> Ortopedija i sportska medicina -> Kako se pripremiti za operaciju?

Kako se pripremiti za operaciju?

Specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij.jpg

Prijeoperacijska priprema

Prijeoperacijska priprema započinje nakon što liječnik postavi indikaciju za operacijski zahvat, dogovori se termin operacije te pacijent dobije sve potrebne informacije za prijeoperacijsku pripremu. 

Ovisno o vrsti operacijskog zahvata, pacijent dobiva upute o potrebnim laboratorijskim i dijagnostičkim pretragama koje je potrebno obaviti prije završnog anesteziološkog pregleda. Osobe starije od 65 godina trebaju obaviti i prijeoperacijski pregled interniste prije pregleda anesteziologa. Laboratorijski nalazi ne smiju biti stariji od 30 dana.

Pacijent ispunjava „Upitnik prije anestezije“ u koji upisuje podatke o dosadašnjem zdravstvenom stanju, alergijama i lijekovima koje uzima. Na osnovu tih podataka te uvida u sve prikupljene nalaze liječnik anesteziolog donosi odluku o potrebi dodatnih pretraga.

Pregled anesteziologa

Prije operacijskog zahvata anesteziolog obavlja prijeoperacijski anesteziološki pregled te na temelju bolesnikovog zdravstvenog stanja, laboratorijskih i drugih nalaza utvrđuje bolesnikovu spremnost za predviđeni operacijski zahvat. Također, upoznaje bolesnika s vrstama anestezije, mogućim rizicima te odabire odgovarajuću vrstu anestezije koju bolesnik potvrđuje svojom odlukom.

Anestezija

Osnovni cilj anestezioloških postupaka je ukloniti bol i nelagodu koju mogu izazvati određeni dijagnostički i terapijski postupci što se postiže primjenom različitih metoda anestezije i upotrebom suvremene anesteziološke opreme s pomoću koje se dobiva uvid u rad svih vitalnih organa. Time se stvaraju odgovarajući uvjeti za rad kirurga i značajno se smanjuje rizik operacije.

Dvije su osnovne grupe anestezije: opća i regionalna (lokalna) – neuroaksijalna (spinalna, epiduralna).

Opća anestezija

Vrsta anestezije koja dovodi tijelo u stanje slično snu, u kojem bolesnik ne osjeća bol ni druge vanjske podražaje, naziva se opća anestezija.

Opća anestezija započinje uvođenjem intravenske kanile i davanjem brzodjelujućeg lijeka za uspavljivanje te se nastavlja davanjem jakih analgetika i drugih potrebnih lijekova, odnosno anestetika. Takvo se stanje održava tijekom čitavog operacijskog zahvata. Dodatna pomagala kojima se bolesniku osigurava dotok kisika i anestezioloških plinova su: anesteziološka maska koja se stavlja preko nosa i usta, laringealna maska koja se stavlja pred ulaz u dušnik, ili tubus koji se uvodi u sam dušnik.

Anestezija se prekida po završetku operativnog zahvata i bolesnik se budi, smješta se u ''sobu za buđenje'' pod nadzor stručnog osoblja te se po procjeni anesteziologa, odnosno po uspostavljanju stabilnih vitalnih funkcija i primjene analgetske terapije po uputama APS tima, vraća u svoju bolesničku sobu na odjel.

Lokalna ili regionalna anestezija

Lokalna anestezija je vrsta anestezije kod koje se lokalni anestetik daje izravno u operacijsko polje ili u blizinu živaca koji inerviraju to područje. Na taj se način uklanja osjet boli i izbjegava davanje drugih lijekova u krvotok i njihov mogući utjecaj na funkciju čitavog organizma. Bolesnik je za vrijeme operacije u lokalnoj anesteziji u budnom stanju te mu se tako omogućava komunikacija s operaterom.

Bolesnik u lokalnoj anesteziji može dobiti blagu sedaciju kako bi ga se uspavalo ako ne želi vidjeti ili čuti što se događa u operacijskoj sali. Ova vrsta anestezije osobito se preporučuje bolesnicima starije životne dobi te plućnim i srčanim bolesnicima.

Prednosti ove vrste anestezije su brojne. Mučnina i nadražaj na povraćanje javljaju se iznimno rijetko tako da bolesnici ubrzo po završetku operacijskog zahvata mogu početi jesti i piti.

Bolesnici svojim ponašanjem mogu značajno doprinijeti sigurnom tijeku operacije i poslijeoperacijskom oporavku:

  • Prije predviđenog operacijskog zahvata moraju biti natašte najmanje osam sati prije zahvata.
  • Preporučuje se ne pušiti 1-2 sata prije zahvata. Optimalno je prestati pušiti  jedan mjesec prije operacijskog zahvata.
  • Lijekove koje su prije zaprimanja u bolnicu uzimali kod kuće, za vrijeme hospitalizacije uzimaju u dogovoru s anesteziologom, odnosno dežurnim liječnikom. Svakodnevna terapija se u pravilu ne prekida već prema potrebi prilagođava bolesnikovom trenutnom stanju. Preporučuje se svoje lijekove, u originalnom pakiranju, donijeti sa sobom u bolnicu.

Ove upute vrijede jednako i za opću i za regionalnu (lokalnu) vrstu anestezije.

Transfuzija krvi

U našoj ustanovi posebna pozornost je posvećena rizicima i komplikacijama kod primjene transfuzije krvnih pripravaka. Također se uvažava strah kod bolesnika od primanja tuđe krvi te se izbjegava takva primjena transfuzije s mogućnošću primjene autologne perioperativne ili postoperativne autotransfuzije gdje bolesnik može mjesec dana prije dogovorenog termina operacije skupljati vlastitu krv u Zavodu za transfuziju, koja će mu se transfundirati nakon operacijskog zahvata ili će se krv sakupljati tijekom zahvata pomoću posebnog aparata koji omogućuje kasniju transfuziju.

Koje su najčešće komplikacije i popratne nuspojave anestezije?

Svaki medicinski zahvat je praćen određenim rizicima koji ovise o vrsti i težini osnovne bolesti, životne dobi, pratećim oboljenjima, životnim navikama i brojnim drugim faktorima na koje je bolesnik upozoren i koji su mu objašnjeni prilikom pregleda specijaliste anesteziologa. Teže komplikacije za vrijeme anestezije su u pravilu rijetke, a trajnim nadzorom životnih funkcija za vrijeme anestezije i operacijskog zahvata svaki se poremećaj na vrijeme primjećuje i liječi.

Opće nuspojave i komplikacije tijekom anestezije mogu biti:

  • hematom na mjestu uvođenja intravenske kanile i drugih katetera
  • infekcije kože na mjestima uboda
  • oštećenje mekih tkiva (potkožno tkivo, mišić), nadražaj živaca ili vena kao posljedica primjene lijekova prije, za vrijeme, i nakon zahvata
  • ozljeda živca s poremećajem ili gubitkom osjeta nastalim uslijed pritiska ili istezanja zbog prisilnog položaja neophodnog za zahvat
  • mučnina i povraćanje kod primjene anestetika i analgetika
  • mogućnost aspiracije želučanog sadržaja u pluća, zbog čega je važno držati se uputa o zabrani uzimanja hrane i pića prije operacije
  • blaže alergijske reakcije u obliku svrbeža i osipa
  • teže alergijske reakcije s otokom dišnih puteva, zatajivanjem srca i krvotoka, vrlo su rijetke i zahtijevaju intenzivno liječenje
  • stvaranje ugrušaka i začepljenje krvnih žila (embolija pluća, moždani inzult, infarkt srca)

Prilikom ortopedskih zahvata povećana je mogućnost stvaranja ugrušaka zbog čega se u našoj ustanovi primjenjuju lijekovi za tromboprofilaksu (niskomolekularni pripravci heparina) koji se primjenjuju iniciranjem pod kožu.

Specifične nuspojave i komplikacije opće anestezije

  • smetnje gutanja
  • promuklost
  • oštećenje glasnica uslijed ozljede nakon uvođenja tubusa (većinom su prolazna i ne zahtijevaju liječenje)
  • oštećenje zuba, fiksnih nadomjestaka –sve do gubitka zuba
  • zatajivanje srca i krvotoka, iznenadno povišenje tjelesne temperature (hipertermija) uslijed primjene anestetika i drugih lijekova - događa se izuzetno rijetko i zahtjeva intenzivno liječenje
  • smetnje disanja ili krvotoka, neuobičajeni poremećaji svijesti, pojava grčeva ili pojava poremećaja osjeta u rukama i nogama

Posebna pozornost potrebna je i nakon anestezije te je bez odgađanja potrebno obavijestiti liječnika!

Nakon opće anestezije normalno je da se bolesnik osjeća “omamljeno”, pospano i umorno. Ovo stanje, ovisno o dužini i vrsti anestezije, može potrajati još nekoliko sati nakon buđenja i ne predstavlja razlog za zabrinutost. Već nakon dva do tri sata,  ako se ne javi mučnina ili povraćanje, bolesnik može početi lagano piti tekućinu, a potom i početi s unosom tekuće ili kašaste hrane. O unosu hrane i tekućine bolesnika upoznaje medicinsko osoblje.

Naša bolnica je opremljena suvremenim aparatima i centralnim monitoringom za kontinuirano praćenje vitalnih funkcija bolesnika u ranoj fazi poslijeoperacijskog oporavka, a prema potrebi i tijekom čitavog boravka radi sigurnosti bolesnika.

Ako je bolesnik predviđen za zahvat po protokolu dnevne bolnice ili napušta bolnicu nakon 24 sata, pratnja je dužna osigurati prijevoz do kuće te kućnu njegu u vremenu koje je preporučio liječnik.

Radi naknadnog djelovanja primijenjenih lijekova, odnosno zbog ograničene funkcije određenih dijelova tijela uslijed regionalne anestezije/analgezije, preporučuje se da bolesnik tek nakon 24 sata može upravljati osobnim vozilom.

Najmodernije operacijske sale u ovom dijelu Europe
Prva ustanova u Republici Hrvatskoj opremljena integriranim i međusobno povezanim sustavom operacijskih sala koji omogućava vizualizaciju u 4K rezoluciji u stvarnom vremenu

Pošaljite poruku:

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
europski strukturni i investicijski fondovi
Politika privatnosti | Korištenje kolačića | Mapa weba