Hrskavicu koljena možemo podijeliti na hrskavicu femura, hrskavicu tibije te hrskavicu patele. Oštećenja hrskavice jedna su od najčešćih ozljeda koljena. Do oštećenja često dolazi tijekom direktnog udarca u koljeno ili tijekom izvođenja aktivnosti koje neizravno preopterete koljeno.

Zbog iznimno slabe regenerativne sposobnosti hrskavice, oštećenja često zahtijevaju liječenje operativnim pristupom. Svim operativnim zahvatima cilj je potaknuti rast nove hrskavice ili nadomjestiti postojeći hrskavični defekt.

Anatomija koljena

Slika: Prikaz osnovnih anatomskih struktura koljena.

• Femur – natkoljenična kost
• Patela – iver ili čašica
• Tibija – goljenična kost (veća kost potkoljenice)
• Fibula – manja kost potkoljenice
• Kolateralni ligamenti – čvrsto, elastično vezivno tkivo koje okružuje zglob kako bi mu osiguralo stabilnost
• Križni ligamenti – prednji i stražnji križni ligament u koljenu tvore oblik slova X, a osiguravaju rotaciju stabilnost te sprječavaju prekomjerne pomake potkoljenice u odnosu na natkoljenicu
• Menisci – zakrivljeni hrskavični dijelovi u zglobu (oblika slova C) koji služe kao amortizeri koji apsorbiraju opterećenje, povećavaju kontakt zglobnih površina itd.
• Mišići – služe dinamičkoj stabilnosti zgloba

Simptomi

Ako ste ozlijedili hrskavicu, možda ćete imati sljedeće znakove i simptome u koljenu:

• Oticanje ili ukočenost
• Bol
• Poteškoće s ispružanjem koljena
• Ograničene kretnje u koljenu
• Pucketanje koljena tijekom ispružanja ili savijanja

Ako osjećate bilo koji od simptoma, dogovorite termin za pregled i prepustite se u ruke našim stručnjacima.

Kada posjetiti liječnika?

Obratite se svom liječniku ako vam je koljeno bolno ili natečeno te ako su vam kretnje u koljenu ograničene nakon ozljede tj. nakon događaja koji je prethodio simptomima.

Uzroci

Hrskavična oštećenja često su uzrokovana sportskim ozljedama ili drugim aktivnostima koje zbog prevelikog opterećenja ili poremećenih mehaničkih odnosa u koljenu uzrokuju nastanak oštećenja. Također, dugoročno i ponavljajuće opterećenje koljena može dovesti do trošenja zglobne hrskavice.

Neke od aktivnosti koje dovode do oštećenja hrskavice su

• Penjanje po stepenicama
• Prekomjerno savijanje koljena
• Kontaktni sportovi (npr. nogomet)
• Čučnjevi (dodatan rizik predstavlja korištenje opterećenja)
• Sportovi poput košarke i rukometa koji zahtijevaju rotacije (pivotiranje) u koljenu

Slika: Oštećenje hrskavice donjeg dijela natkoljenične kosti (femura)

Komplikacije

Osim simptoma poput boli, otekline i smanjenog opsega pokreta koji se javljaju odmah nakon ozlijede, postoje i dugoročne posljedice oštećenja hrskavice. S obzirom da je hrskavica tkivo koje nema vlastitu krvnu opskrbu nego se hrani preko sinovijalne tekućine koja ispunjava zglob, ona jako teško cijeli nakon što jednom nastanu oštećenja. Cilj operativnog liječenja je nadomjestiti postojeći hrskavični defekt kako ne bi došlo do daljnjeg uznapredovanja oštećenja i kako bi se takvim osobama vratila mogućnost obavljanja svih dotadašnjih aktivnosti.

Dijagnostika

Pregled specijalista ortopedije

Kako bi se donijela odluka o vrsti liječenja, specijalist ortopedije će kliničkim pregledom utvrditi opseg pokreta, stabilnost Vašeg koljena te postojanost udruženih ozljeda (npr. postojanje ozljede meniskusa ili ligamenata koje mogu biti pridružene hrskavičnoj ozljedi) pomoću specifičnih kliničkih testova.

Slika: Kliničkim pregledom zgloba koljena, specijalist ortopedije provjerava znakove oštećenja hrskavice i donosi odluku o daljnjoj dijagnostici i liječenju.

Radiološka dijagnostika

Kako bi se sa sigurnošću dokazala navedena ozljeda, potrebna je i radiološka dijagnostika. Snimanje magnetskom rezonancom (MR) zgloba koljena daje detaljne informacije o svim strukturama unutar i izvan zgloba koljena. Ono je i najbolja radiološka metoda za prikazivanje oštećenja hrskavice.

Liječenje

Postoje mnoge mogućnosti dostupne za liječenje hrskavičnih oštećenja. Te se mogućnosti kreću od simptomatskog liječenja, fizikalne terapije i rehabilitacije, inovativnih metoda liječenja do kirurškog liječenja. Specijalist ortopedije će raspraviti o svim mogućnostima i preporučiti liječenje na temelju anamneze, kliničkog pregleda te opsega i lokalizacije hrskavičnog oštećenja (vidljivog na snimkama magnetske rezonance koljena).

Javite nam se s povjerenjem i ne odgađajte pregled.

Konzervativno liječenje

Liječenje ozljeda hrskavice, ovisno o vrsti, veličini i mjestu oštećenja, često započinje konzervativno. Neoperativno liječenje uz fizikalnu terapiju usredotočit će se prvo na smanjenje boli i održavanje punog opsega pokreta u zglobu koljena.

Vaš liječnik može preporučiti:

• Odmor
  Izbjegavajte aktivnosti koje pojačavaju bol u koljenu. U slučaju jakih bolova, rasterećenje uz pomoć podlaktičnih štaka može pomoći u smanjenju pritiska na ozlijeđeno koljeno i pospješiti cijeljenje.
• Led
  Masaža ledom može i hladnim oblozima može smanjiti bol i oticanje koljena. 
  
• Lijekovi
  Nesteroidni protuupalni lijekovi mogu pomoći u ublažavanju boli u koljenu.
• Aplikacije lijeka u zglob koljena
  Hijaluronska kiselina
  Plazma obogaćena trombocitima
  Mezenhimalne matične stanice
  

Operacijsko liječenje ozljeda hrskavice

Postoje brojni operativni zahvati popravka hrskavičnih oštećenja, a Vaš specijalist ortopedije će odabrati onu metodu koja najviše odgovara Vašem stanju. U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina provode se brojni takvi zahvati, od najčešće indiciranih mikrofraktura, do novijih metoda poput popravka hrskavičnog defekta implantacijom autologne mljevene hrskavice.

Mikrofrakture terapijska su opcija za pacijente s manjim hrskavičnim oštećenjima (< 4 cm²). Operacija se izvodi artroskopski (uz pomoć specijaliziranih kamera i instrumenata). Zbog minimalnih ozljeda mekih tkiva, takav pristup omogućuje ubrzan postoperativni oporavak. Ukoliko uz hrskavično oštećenje postoje i ozlijede ligamenata ili meniskusa, također ih je potrebno liječiti kako bi sam postupak liječenja dugoročno imao što bolji učinak. Mikrofrakture su male rupe izbušene specijaliziranim ortopedskim instrumentima na području koljena na kojemu je hrskavica oštećena. Cilj zahvata je doprijeti do kosti koja se nalazi ispod hrskavičnog oštećenja (subhondralna kost) te omogućiti krvnim žilama u toj kosti da stvore krvni ugrušak na mjestu ozljede. Takav ugrušak sadržava matične stanice podrijetlom iz koštane srži koje imaju potencijal stvaranja hrskavičnog tkiva. Nakon nekog vremena na mjestu stvaranja ugruška počinje se formirati tkivo karakteristika sličnih hrskavici (fibrokartilaginozno tkivo) koje nadomješta primarno hrskavično oštećenje. Nakon zahvata pacijent mora ograničiti opterećenje koljena kroz 4-6 tjedana te se podvrgnuti intenzivnoj i kvalitetnoj fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji.

Implantacija autologne mljevene hrskavice (eng. Autologous Minced Cartilage Implantation) inovativna je metoda kojom se uz pomoć pacijentove vlastite hrskavice pokušavaju nadomjestiti postojeća hrskavična oštećenja. Kirurg artroskopski pristupa hrskavičnom oštećenju s kojega uzima oštećenu hrskavicu te ju posebnim instrumentima skuplja i melje. U sljedećem koraku takvi komadići hrskavice miješaju se plazmom obogaćenom trombocitima (PRP) dobivenim iz pacijentove krvi te se dobivena smjesa nanosi na hrskavični defekt. Takav okoliš omogućava hondrocitima (građevnim stanicama hrskavice) da potencijalno stvore novu hrskavicu koja prekriva oštećenje.

Naši vrhunski stručnjaci s velikim međunarodnim iskustvom eksperti su pri liječenju složenih zdravstvenih stanja. Upravo oni su razlogom da smo danas centar izvrsnosti. Sve o našem timu liječnika i uslugama saznajte na www.svkatarina.hr.