COVID-19 obavijest - sigurnosne i higijenske mjere

Artroskopski zahvati na ramenu

Artroskopski zahvati na ramenu

Artroskopija je postupak koji se koristi za pregled, dijagnostiku i liječenje problema unutar zgloba.

Tijekom artroskopije ramena, ortoped ubacuje malu kameru, nazvanu artroskop, u vaš rameni zglob. Kamera prikazuje video na monitoru, što ortoped koristi za upravljanje minijaturnim kirurškim instrumentima.

Budući da su artroskop i kirurški instrumenti tanki, koriste se vrlo mali rezovi za uvođenje instrumenata u zglob, za razliku od većeg reza potrebnog za standardnu, otvorenu operaciju. To rezultira s manje boli za pacijenta te se skraćuje vrijeme potrebno za oporavak i povratak omiljenim aktivnostima.

Artroskopija ramena provodi se od 1970-ih. Od tada se stalno razvijaju novi instrumenti i tehnike kako bi se dijagnoza, liječenje i oporavak od operacije učinili lakšim i bržim nego što se nekada mislilo da je moguće.

Anatomija

rame-anatomija.jpg

Slika 1: Anatomija ramenog zgloba

Rame je zglob s najvećim opsegom pokreta u ljudskom tijelu. Sastoji se od zglobnih tijela tri kosti: nadlaktice (humerus), lopatice (skapule) i ključne kosti (klavikule).

Glava nadlaktične kosti (humerusa) uklapa se kao kugla u zaobljenu konkavnu površinu tj. udubinu u vašoj lopatici (skapuli). Ova udubina naziva se glenoid. Klizavo tkivo zvano zglobna hrskavica prekriva površinu glave humerusa i glenoida. Stvara glatku površinu bez trenja koja pomaže kostima da lako klize jedne preko drugih. Glenoid je okružen jakim slojem fibrozne hrskavice zvane labrum. Labrum dodaje stabilnost i jača zglob.

Zglob je okružen trakama tkiva koji se nazivaju ligamenti. Oni tvore kapsulu ramenog zgloba koja drži zglob zajedno. Donja površina kapsule obložena je tankom membranom koja se zove sinovija. Proizvodi sinovijalnu tekućinu koja podmazuje rameni zglob.

ramena-anatomija.jpg

Slika 2: Tetive mišića koje čine rotatornu manšetu (m. supraspinatus, m. infraspinatus, m. subscapularis i m. teres minor)

Četiri tetive okružuju kapsulu ramena i pomažu da glava nadlaktične kosti bude centrirana i pričvršćena unutar glenoida ramena. Skup tih tetiva naziva se rotatorna manšeta. Između rotatorne manšete i kosti na vrhu ramena (akromion) nalazi se podmazujuća vrećica koja se zove bursa. Bursa pomaže da tetive rotatorne manšete glatko klize prilikom pomicanja ruke.

Kada se preporučuje artroskopija ramena?

Vaš liječnik može preporučiti artroskopiju ramena ako imate bolno stanje koje ne reagira na konzervativno liječenje. Nekirurško liječenje uključuje odmor, fizikalnu terapiju i lijekove ili injekcije koji mogu smanjiti upalu i omogućiti oporavak ozlijeđenim tkivima. Upala je jedna od normalnih reakcija vašeg tijela na ozljede ili bolesti. U ozlijeđenom ili bolesnom ramenom zglobu upala uzrokuje oticanje, bol i ukočenost.

rame-bol.jpg

Slika 3: Bol u ramenom zglobu koja ne reagira na kirurško liječenje

Uobičajeni artroskopski postupci uključuju:

  • toaleta ramenog zgloba
    • precizno čišćenje i uklanjanje oštećenog, upaljenog i degeneriranog tkiva pomoću artroskopskih instrumenata
  • rekonstrukcija rotatorne manšete
    • operacija kod koje se zbog puknuća (rupture) jedne ili više tetiva na hvatištu za nadlaktičnu kost, naročitim sidrima (tiplama) na kojima se nalaze konci, rekonstruira hvatište tih tetiva te se one ponovno učvrste na njihovo izvorno mjesto
  • subakromijalna dekompresija
    • operacija kod koje kameru uvodimo u prostor izvan zgloba, iznad tetiva rotatorne manžete, a ispod akromiona. Prethodno se uvijek pregleda i sam zglob ramena. U nekih ljudi akromion može imati blaže zaobljen oblik ili završavati s izbočenjem prema tetivama rotatorne manžete. Pri podizanju ruke iznad glave, tetive rotatorne manžete mogu biti pritisnute između akromiona i glave nadlaktične kosti (subakromijalni sindrom sraza tj. subakromijalni impingement) zbog čega kasnije dolazi do degeneracije te djelomične ili potpune rupture tetive. U slučaju kada fizikalna terapija i analgetici ne pomažu, ovom operacijom se kroz dvije do tri rupice izbrusi višak kosti akromiona i na taj način oslobodi više prostora za tetivu.
  • odstranjenje tetivnih kalcifikata
    • operacija kod koje se, nakon što se kontrastnom pretragom magnetske rezonancije verificira ozljeda labruma u ramenu (Bankartova lezija), sidrima (tiplama) na kojima su konci, labrum ponovno pričvrsti na svoje mjestu uz glenoid i na taj način sprječava ponovno iščašenje. Tijekom tog postupka u šav se zahvati i nabere dio zglobne čahure koja je nakon luksacije istegnuta.
  • stabilizacija ramenog zgloba nakon iščašenja
    • operacija kod koje se, nakon što se kontrastnom pretragom magnetske rezonancije verificira ozljeda labruma u ramenu (Bankartova lezija), sidrima (tiplama) na kojima su konci, labrum ponovno pričvrsti na svoje mjestu uz glenoid i na taj način sprječava ponovno iščašenje. Tijekom tog postupka u šav se zahvati i nabere dio zglobne čahure koja je nakon luksacije istegnuta.
  • fiksacija lezije labruma (SLAP lezije)
    • operacija kod koje se, nakon što se kontrastnom pretragom magnetske rezonancije verificira ozljeda gornjeg dijela labruma koji je povezan s hvatištem tetive bicepsa, sidrima (tiplama) na kojima su konci labrum ponovno pričvrsti za glenoid

Manje uobičajeni postupci kao što su otpuštanje živaca, popravljanje lomova i ekscizija ciste također se mogu izvesti pomoću artroskopa. Neki kirurški zahvati, poput ugradnje endoproteze ramena, još uvijek zahtijevaju otvorenu i opsežniju operaciju.


Što možete očekivati?

Prije operacije

Što možete napraviti prije pregleda ortopeda?

  • Napraviti radiološke snimke (MR ili UZV bolnog ramena)
  • Pripremiti odgovore na pitanja specijalista ortopedije koja uključuju:
    • Navedite simptome, koliko traju, kada su započeli?
    • Koliko Vas boli na ljestvici od 0 do 10 u mirovanju, a koliko u opterećenju?
    • Postoje li aktivnosti koje pojačavaju bol? Boli li Vas noću?
    • Jeste li imali kakvih ozljeda ramena do sad?
    • Pijete li kakve lijekove ili dodatke prehrani?
    • Imate li kakve druge medicinske probleme?
  • Pripremiti pitanja za ortopeda

Pregled specijalista ortopedije

Kako bi se postavila indikacija za artroskopsku operaciju ramena, specijalist ortopedije će kliničkim pregledom utvrditi opseg pokreta i stabilnost Vašeg ramena te ciljanim testovima razlučiti o potrebi za operaciju. Za indikaciju su potrebne i radiološke snimke ramenog zgloba (MR) koje je poželjno učiniti prije dolaska na pregled.

Anesteziološki pregled

Nakon postavljanja indikacije i dogovaranja termina operacije, potrebno je učiniti pregled anesteziologa koji će odlučiti o vrsti anestezije.

Dolazak u bolnicu

Po dolasku u bolnicu pacijenta se smješta u sobu te dobiva informirani pristanak sa svim relevantnim informacijama vezanim za operativni zahvat. Potpisuje ga i pacijenta se priprema za operaciju. Svaki pacijent prije, za vrijeme i nakon operacije dobiva antibiotik kako bi se spriječile postoperacijske infekcije. Pacijent naručen za artroskopsku operaciju ramena u bolnicu dolazi ujutro na dan operacije.

Za vrijeme operacije

Jednom kad uđete u operacijsku salu, postavit ćete se tako da vam kirurg lako prilagodi artroskop kako bi imao jasan pogled na unutrašnjost vašeg ramena. Dva najčešća položaja pacijenta za artroskopsku operaciju ramena su bočni ležeći položaj i polu sjedeći položaj. Položaj pacijenta za vrijeme operacije ovisi o preferencijama operatera.

Nakon kirurškog prekrivanja te pranja i dezinfekcije operativnog polja kreće se s pripremanjem portala (rezova) za kameru i artroskopske instrumente. Ovisno o vrsti artroskopske operacije ramena, napraviti će se više rezova dužine 1 cm kroz koje se izvodi operacija u zglobu. Slike s artroskopa projiciraju se na video zaslonu koji prikazuju vašem kirurgu unutrašnjost ramena i bilo kakva oštećenja. Nakon što je problem jasno utvrđen, vaš će kirurg umetnuti druge male instrumente kroz odvojene portale kako bi ga liječio. Specijalizirani instrumenti koriste se za poslove poput brijanja, rezanja, hvatanja, prolaska šava i vezanja čvorova.

Po završetku operacije, rezovi se zatvore šavima te se pokriju sterilnim zavojem. Većina artroskopskih postupaka traje manje od sat vremena, međutim, duljina operacije ovisit će o vrsti same operacije i opsežnosti oštećenja unutar Vašeg ramena.

operacija-rame.jpg

Slika 4: Artoskopija ramena


Nakon operacije

Nakon operacije, pacijenta se premješta na odjel, gdje u sobi ostaje jednu noć. O terapiji boli nakon operacije brigu će voditi naši anesteziolozi. Za vrijeme boravka u bolnici, naši liječnici i sestre voditi će brigu o previjanju kirurške rane, dok će naši fizioterapeuti provoditi fizikalnu terapiju te Vas naučiti kako se ponašati s operiranim ramenom.

Rehabilitacija igra važnu ulogu u vraćanju svakodnevnim aktivnostima. Program vježbanja pomoći će vam da vratite snagu i gibanje ramena. Vaš će kirurg izraditi plan rehabilitacije na temelju potrebnih kirurških zahvata.

Po napuštanju bolnice, uputno je nastaviti rehabilitaciju u našem centru za fizikalnu terapiju. Kako bi osigurali što brži i kvalitetniji oporavak, važno je držati se svih uputa o previjanju rane, prehrani, fizičkoj aktivnosti, imobilizaciji, mirovanju itd. Najvjerojatnije će vam trebati remen ili poseban imobilizator (ortoza) za zaštitu ramena. Vaš operater će odlučiti o potrebi za ortozom i duljini vremenskog razdoblja za kojeg je potrebno nositi ortozu.

Kontrolne preglede, njihovu učestalost te dodatne postoperativne radiološke snimke indicirat će operater.

Potpuni oporavak ovisi o vrsti i stupnju oštećenja zbog kojega je indicirana operacija. Za oporavak od manjih operacija potrebni su i kraći periodi rehabilitaciji te je povratak poslu, školi i uobičajenim aktivnostima moguć u roku od nekoliko dana od postupka. Složenije operacije kod većih oštećenja u zglobu zahtijevaju i dulji oporavak i rehabilitaciju koji mogu potrajati i nekoliko mjeseci. Iako to može biti spor proces, slijediti upute vašeg kirurga i plan rehabilitacije ključan je za uspješan ishod.

Komplikacije

Većina pacijenata ne doživljava komplikacije zbog artroskopije ramena. Kao i kod svake operacije, postoje i neki rizici. To su obično manje i lječive. Potencijalni problemi s artroskopijom ramena uključuju infekciju, prekomjerno krvarenje, krvne ugruške i oštećenja krvnih žila ili živaca.

Prije operacije, vaš kirurg će s vama razgovarati o mogućim komplikacijama.



Pošaljite poruku:

Eu Logo
ESIF Logo
Hamag-Bicro Logo
Politika privatnosti | Korištenje kolačića
Izbornik
Odabir jezika
Nazovite nas
0800 84 88