Citološka punkcija štitnjače
Citološka punkcija štitnjače predstavlja jednu od najstarijih dijagnostičkih metoda u razjašnjavanju patoloških promjena. Radi se o invazivnoj, ali brzoj i jednostavnoj, minimalno bolnoj metodi koja se temelji na usisavanju (aspiraciji) male količine stanica pomoću igle i šprice pod kontrolom ultrazvuka. Ova tehnika je u literaturi poznata i kao aspiracija tankom iglom (FNA, Fine needle aspiration).
Nakon dezinfekcije kože u području štitnjače, pod sterilnim uvjetima se jednokratno ili višekratno punktira željena tvorba u štitnjači. Postupak traje nekada manje od minute, a rezultati citološke analize gotovi su u pravilu unutar 24-48 sati. Prije uvođenja suvremenih dijagnostičkih laboratorijskih metoda, koristila se za dijagnozu autoimunih poremećaja kao što su Hashimotova bolest i neimunih upalnih poremećaja poput akutne i subakutne upale štitnjače.
Danas je citološka analiza nezaobilazna metoda u dijagnostici čvorastih i cistično-čvorastih promjena štitnjače sa svrhom dokaza zloćudnih promjena kao što je rak štitnjače, čime se izbjegavaju nepotrebne operacije kod čvorova koji pokazuju dobroćudan karakter. Također se koristi za razjašnjenje i drugih ultrazvučno suspektnih nalaza unutar štitnjače koji upućuju na zloćudnost (metastaze raka iz drugih organa), a kao terapijska metoda služi pri evakuaciji sadržaja cisti i upalnog sadržaja.
Prije zahvata je nužan kratkotrajni prekid liječenja s lijekovima koji produžuju vrijeme krvarenja (acetilsalicilna kiselina, varfarin, heparin i novi antikoagulantni lijekovi). Komplikacije se rijetko javljaju, a uključuju stvaranje krvnog podljeva (hematoma) i ozljedu priložećih struktura vrata. Prije postupka punkcije, obavezno je svakom pacijentu detaljno obrazložiti sam postupak te od bolesnika dobiti pismenu suglasnost za isti (informirani pristanak).